44
Faust Vrančić (Faustus Ve-
rantius)
hrvatski polihistor,
izumitelj, inženjer, filozof, te-
olog i jezikoslovac, rođen je
1. siječnja 1551. u Šibeniku,
u uglednoj plemićkoj obitelji,
rodbinskim vezama povezanoj s
hrvatskim banom Petrom Beri-
slavićem i biskupom Ivanom
Statilićem, diplomatom i ugled-
nim pravnim stručnjakom, an-
gažiranim u brakorazvodnoj
parnici Henrika VIII. i Katari-
ne Aragonske.
Dio obiteljske tradicije
bila je i briga za školovanje na-
darenih članova. O Faustovu
obrazovanju skrbio se njegov stric Antun Vrančić, ugledni diplomat,
crkveni velikodostojnik i primas Ugarske. Nakon što je početno obra-
zovanje stekao u Ugarskoj, Faust je u Padovi studirao pravo i filozofiju.
Nakon školovanja putovao je Europom, proširujući svoje znanje. Za-
nimao se za matematiku i fiziku, a usavršavao se u Rimu, Veneciji i
Beču. Godine 1579. postaje vojni zapovjednik Veszpréma i upravitelj
tamošnjih biskupskih imanja. U Veszprému prikuplja prva tehnička
znanja. Od 1581. tajnik je na dvoru Rudolfa II. u Pragu. Na carskome
dvoru kretao se u krugu učenih ljudi, među kojima su bili astronomi
Tycho Brahe i Johannes Kepler, filozof Giordano Bruno i mnogi drugi.
Nakon smrti supruge 1594. napušta Prag, posjećuje Dalmaciju i vraća
se u Italiju. Godine 1598. Rudolf II. imenuje ga čanadskim biskupom, a
zatim i savjetnikom za Ugarsku i Transilvaniju.
Svjetovni život napušta 1605. kada u Rimu pristupa redu sv. Pav-
la. Bio je dosljedan borac za katoličku obnovu i protivnik reformacije.
Preminuo je 27. siječnja 1617. u Veneciji. Cijeloga života vezan za rodni
kraj – svome je imenu dodavao pridjevak Sicenus (Šibenčanin), poko-
pan je, prema vlastitoj želji, u crkvi sv. Marije u Luci na otoku Prviću
pored Šibenika.
