36
ražeći utjehu, još više nego prije,
priklonio se vjeri, našavši mir u du-
hovnom životu i pisanju. On, koji se
godinama kretao stranim zemljama,
sakupivši veliko znanje, svoju je svrhu
i ispunjenje vidio u služenju ljudima.
Želio je da se međusobno bolje razumiju pa je u Veneciji
dao tiskati svoj znameniti
Rječnik pet najuglednijih europskih
jezika
(latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski). To
je prvi rječnik hrvatskoga jezika.
Prilike u carstvu s vremenom su se pogoršale: izvana su
ga žestoko napadali Turci, a iznutra vodile skrivene borbe za
prijestolje, pa je car ponovno zatrebao Faustovu pomoć. Sto-
ga se Faust nakon nekoliko godina boravka u Dalmaciji i Italiji
vratio u Rudolfovu službu. Za nagradu imenovan je bisku-
pom Csanáda, kraja u Ugarskoj koji je tada bio pod turskom
vlašću, i carskim savjetnikom za Ugarsku i Transilvaniju. O
Faustovu radu u tome razdoblju književnik i povjesničar Ivan
Tomko Mrnavić, njegov štićenik, zapisao je: “Doveo je pastire
duša i učiteljemeđu narod koji je do tada bio pritisnut vječnom
tiranijom osvajača krivovjernika. Sam je svojom pastirskom
riječju zbog nedovoljnog broja katoličkih svećenika obilazio
narod, gradove i sela svoga svećeništva i neprestano govorio
prema svojoj dužnosti.”*
*
Preneseno iz knjige Ivana TomkaMrnavića
Govor na pogrebu FaustaVrančića
,
prevela Olga Perić, Šibenik, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 1993., str. 33.
