Šibenčanina Fausta Vrančića (1551. – 1617.), jednoga od hrvatskih velikana, javnost je znala ponajviše kao autora “letećeg čovjeka” (homo volans), prvoga tiskom objavljenoga crteža padobran(c)a, a onda i kao autora prvoga reprezentativnog tiskanog rječnika hrvatskog jezika. No njegov je opus većim dijelom ostao nepoznat, bolje reći: nedostupan, široj javnosti jer je u novije doba (1971.) bio pretisnut tek njegov petojezični Dikcionar. Stoga je jedan od prvih projekata Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”, kada je početkom devedesetih godina 20. st. pokrenula nakladničku djelatnost, kojom je namjeravala valorizirati šibensku literarnu baštinu, bilo objavljivanje pretiska Vrančićeva djela Machinae novae, tim više što su ga u pretisku bili objavili Nijemci (1965.), Talijani (1983.) i Mađari (1985.), pa je bio red da ono bude objavljeno i u Faustovoj domovini.
Uz Nove strojeve – ili Nove naprave, kako neki (s pravom) sugeriraju – Knjižnica je objavila i pretisak Govora na pogrebu Fausta Vrančića Ivana Tomka Mrnavića, Faustova štićenika, koji je njegovo mrtvo tijelo iz Venecije prenio u Šibenik, a potom u Prvić Luku. To je djelce bacilo novo svjetlo na Faustov život, kojega je jedna dionica, dulja od desetljeća, a to je razdoblje koje je proveo na praškome dvoru kao tajnik cara Rudolfa II., potpuna nepoznanica. Iako se suvereno kretao europskim prostorom, od Padove, Veszpréma i Rima do Praga i Venecije, obnašajući različite civilne i vjerske dužnosti, Faust nije prestajao misliti na rodni Šibenik, koji je napustio još kao maleni dječak. Zato je u Nove strojeve, knjigu izuma i projekata, uvrstio i crtež šibenske katedrale, o kojoj kaže: “jer je izvanredno lijepa i jer je neobična oblika, htio sam je kao ukras svoje domovine uvrstiti ovamo među svoja nova otkrića”. Projekti izloženi u toj knjizi, kao plod Faustova vizionarskog duha, i danas nadahnjuju svojom inovativnošću i neobičnim rješenjima, osobito mlade, o čemu svjedoče brojni radovi na temu (najnovijih) novih strojeva nastali u likovnim radionicama Odjela za vizualnu kulturu Knjižnice i Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik.
Godine 2015. Republika Hrvatska obilježila je 400 godina od izdavanja knjige Machinae novae pod UNESCO-ovim pokroviteljstvom. (Ta se obljetnica produljila i na sljedeću godinu jer nije pouzdano poznato – zato što na knjizi nije otisnuta godina izdavanja – kad je knjiga tiskana: 1616. ili 1617.). Godine 2017. pada 400. obljetnica Vrančićeve smrti. U toj će prigodi Knjižnica prirediti, zajedno s Tehničkim muzejom iz Zagreba, izložbu o Vrančićevim Novim strojevima i objaviti pretisak njegove Logike, a vjerojatno i Kršćanske etike.
Virtualni muzej prilog je šibenske knjižnice boljem poznavanju djela tog glasovita polihistora, leksikografa i izumitelja.